Državljanstvo

Državljanstvo – Poseban odnos između države i pojedinca

Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajne prirode, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njenog građanina). Na osnovu postojanja državljanstva kao specifičnog pravnog odnosa, proizilaze određena prava i obaveze. Kako na strani države, tako i na strani pojedinca.

Svaka država propisuje svoja pravila koja regulišu pitanja državljanstva. Posebno ona koja zavise od toga koja lica i pod kojim uslovima će smatrati svojim građanima. Odnosno pod kojim uslovima pojedina lica prestaju da budu njeni državljani. Tako Evropska konvencija o državljanstvu iz 1997. godine u svom članu 3 predviđa da će svaka država svojim zakonskim propisima odrediti ko su njeni državljani.

Državljanstvo je pravni status osobe koja je priznata kao državljanin određene države. Državljanstvo je važno jer omogućava osobama da uživaju u određenim pravima i obvezama. Kao što su pravo glasa, pravo boravka i kretanja unutar države, pravo na socijalnu zaštitu. Kao i druge pogodnosti koje se pružaju samo državljanima.

U Srbiji, državljanstvo se stiče rođenjem na teritoriji Srbije ili od roditelja koji su državljani Srbije. Pri čemu je moguće i dvojno državljanstvo. Takođe, državljanstvo se može steći i putem prirodnjenja, odnosno procesom kojim stranac postaje državljanin Srbije nakon ispunjavanja određenih zakonskih uslova.

Državljani Srbije uživaju u nizu prava. Kao što su pravo na rad, obrazovanje, socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu i mnoga druga prava koja su utvrđena zakonima i propisima. Takođe, državljani Srbije imaju pravo na slobodu kretanja i boravka unutar Srbije i u drugim državama, uz poštovanje zakonskih propisa.

Međutim, državljanstvo nosi i određene obveze, kao što su poštovanje zakona. Plaćanje poreza i doprinosa, služenje vojnog roka i druge obveze koje su utvrđene zakonskim propisima.

Državljanstvo

Istorija

Pojam državljanstva ima dugu istoriju koja seže još u antička vremena. U antičkoj Grčkoj i Rimu, državljanstvo je bilo osnova za političko učešće. Tj. za pravo građana da učestvuju u donošenju odluka i upravljanju državom.

U srednjem veku, državljanstvo je bilo usko povezano sa feudalnom strukturom društva i društvenim statusom. Samo pripadnici određenih staleža, poput plemstva ili građanstva, imali su status državljana.

Tokom modernog doba, državljanstvo je postalo značajno pitanje u svetlu razvoja nacija i nacionalnih država. Koncept državljanstva proistekao je iz ideje o nacionalnom identitetu. Prema kojoj su ljudi koji dele određenu kulturu, jezik i istoriju, imali pravo da formiraju sopstvenu državu i da u njoj uživaju status državljana.

U 18. i 19. veku, državljanstvo je bilo usko povezano sa idejom građanstva. Koja je bila povezana sa društvenim i političkim pravima. Građanstvo je podrazumevalo da pojedinac ima određene političke, ekonomske i društvene slobode. A državljanstvo je bilo sredstvo za ostvarivanje tih sloboda.

U 20. veku, pojam državljanstva je dobio još veći značaj u svetlu razvoja moderne države i sistema međunarodnog prava. Državljanstvo je postalo osnovni faktor u utvrđivanju odnosa između država i pojedinaca. Kao i u regulisanju migracija i statusa stranaca u drugim državama.

Danas, državljanstvo je važno pitanje u većini zemalja sveta. A pojedine države su čak uvele program kupovine državljanstva kako bi privukle bogate strance i povećale svoje prihode. Uz to, postoje i različite inicijative i ideje o stvaranju globalnog državljanstva. Koje bi omogućilo pojedincima da imaju prava i slobode bez obzira na državljanstvo i nacionalnost.

Dvojno državljanstvo

Dvojno državljanstvo se odnosi na situaciju kada pojedinac ima pravo da bude državljanin dve ili više različitih zemalja istovremeno. Ovo znači da osoba može imati dva pasoša i uživati prava i privilegije u oba državljanstva.

Postoji nekoliko načina na koje osoba može steći dvojno državljanstvo. To se može desiti na osnovu rođenja u jednoj zemlji, a kasnije dobijanja državljanstva druge zemlje. Ili na osnovu braka sa državljaninom druge zemlje. Takođe, neke zemlje omogućavaju prijem državljanstva strancima koji ispunjavaju određene uslove. Kao što su dugogodišnji boravak u zemlji, poznavanje jezika ili specifične veze sa zemljom.

Dvojno državljanstvo može biti prednost, jer omogućava pojedincima da imaju pristup više prava. Kao što su radna dozvola, pravo na boravak ili pravo glasa u obe zemlje. Takođe, može biti korisno u situacijama kada se pojedinac suočava sa nekim ograničenjima u jednoj zemlji. Kao što je ograničenje putovanja zbog političkih ili ekonomskih razloga.

Međutim, postoji i nekoliko izazova koji se javljaju kada osoba ima dvojno državljanstvo. Na primer, različite zemlje imaju različita pravila o vojnoj službi, oporezivanju i ostalim pitanjima koja se odnose na državljanstvo. Takođe, neke zemlje ne dozvoljavaju svojim državljanima da imaju drugo državljanstvo. Dok se u drugim zemljama zahtevaju određene administrativne procedure kako bi se izbegli problemi sa dvojnim državljanstvom.

Dvojno državljanstvo

Dvojno drzavljanstvo

Ima zemalja koje svojim građanima jednostavno ne daju ispis iz državljanstva. A ima i onih koje dozvoljavaju dvostruko, pa i višestruko državljanstvo. Ovo je pregled situacije u Nemačkoj i još nekoliko zemalja.

U Turskoj je uhapšen nemački državljanin turskog porekla, u zatvorima Iranu nalazi se nekoliko zapadnih državljana. Državljanstvo neke ljude prati kao senka, čak i ako su odavno otišli iz zemlje na čiji pasoš imaju pravo. 

Ta putna isprava može biti blagoslov, ali i prokletstvo, može omogućavati slobodu kretanja, ali je i ograničavati. To zavisi od države do države.

Strogo kontrolisano državljanstvo

Iran je jedna od zemalja koja ne pušta svoje građane, čak i ako oni zaista žele da odu. Građanski zakonik Irana predviđa da je iransko državljanstvo gotovo nemoguće napustiti. U isto vreme, ono se stiče praktično neizbežno: svako čiji je otac državljanin te zemlje takođe dobija iransko državljanstvo.

Takođe, ženama je posebno otežano da se odreknu iranskog državljanstva. One naime ne smeju da imaju neko drugo državljanstvo osim onog koje imaju njihovi muževi. Iz tih razloga se u Nemačkoj dvostruko državljanstvo gotovo uvek prihvata kada je reč o naturalizovanim Irancima. Podaci nemačkog Saveznog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle godine nemačko državljanstvo dobilo 3.080 Iranaca, a da se pritom niko od njih nije odrekao svog iranskog pasoša.

Iran nije jedina zemlja koja odbija da da svojim građanima da otpust iz državljanstva. To je slučaj u još četrdesetak zemalja, uključujući i neke za koje se to možda ne očekuje – poput Argentine. Prošle godine 155 Argentinca dobilo je državljanstvo Nemačke i pritom zadržalo svoj argentinski pasoš. Ostale zemlje sa strogim pravilima o državljanstvu su Avganistan, Eritreja, Iran, Nigerija, Sirija…

Poreklo ili teritorija

U osnovi, postoje dva principa na osnovu kojih se odlučuje ko ima pravo na državljanstvo. Sjedinjene Američke Države tako državljanstvo dodeljuju na osnovu teritorijalnog principa, koji se takođe naziva ius soli. To znači da sva deca rođena na teritoriji SAD dobijaju američko državljanstvo. Drugačije je na primer u Nemačkoj i Kini. Te dve države slede princip porekla, ius sanguinis. Nemačko državljanstvo se dakle ne stiče na osnovu rođenja na teritoriji Nemačke, već na osnovu porekla roditelja.

Ipak, u Nemačkoj je ljudima stranog porekla omogućeno da dođu do nemačkog državljanstva, a moguće je steći i dvostruko državljanstvo. U Kini je to znatno teže, a dvostruko državljanstvo je čak zabranjeno zakonom. Takođe, deca Kineza koja žive npr. u SAD neće moći da postanu kineski državljani. Jer je to u suprotnosti sa principom porekla.

Evropljani u raju sa pasošima

Kada je reč o Evropskoj uniju, situacija se tu u priličnoj meri razlikuje od zemlje do zemlje. U Nemačkoj su od 2007. godine državljani zemalja EU, kao i Švajcarske naturalizovani na osnovu pretpostavke „višestrukog državljanstva“. I ostale države EU dozvoljavaju dvojno državljanstvo, bilo u potpunosti, bilo uz određena ograničenja.

Državljanstvo

Koliko drzavljanstva se moze imati?

Broj državljanstava koje pojedinac može imati zavisi od zakona zemlje u kojoj živi i od zakona zemlje u kojoj traži drugo državljanstvo. U nekim zemljama, poput SAD-a i Kanade, dvojno državljanstvo je dozvoljeno i osobe mogu biti državljani oba ova država. Međutim, u drugim zemljama, poput Austrije, državljani ne smeju imati drugo državljanstvo osim austrijskog, osim u posebnim okolnostima, kao što je rođenje sa dva državljanstva ili ako osoba ne može odbaciti svoje prvobitno državljanstvo zbog zakona te druge zemlje.

U nekim slučajevima, državljanstvo se automatski gubi kada osoba stekne državljanstvo druge zemlje. Na primer, u nekim zemljama, ako državljanin traži i stekne drugo državljanstvo, automatski gubi pravo na prvobitno državljanstvo. Zato je važno da se pojedinci informišu o zakonima o državljanstvu u svojoj zemlji i zemlji u kojoj žele da steknu drugo državljanstvo. Kako bi se izbegli neželjeni gubici državljanstva.

Trojno državljanstvo

Trojno državljanstvo se odnosi na situaciju kada osoba ima pravo da bude državljanin tri različite zemlje istovremeno. Međutim, broj zemalja koje dozvoljavaju trojno državljanstvo je relativno mali. U većini zemalja, osobe mogu imati samo jedno državljanstvo, ili će morati da odaberu jedno državljanstvo kada steknu drugo.

Postoje neke zemlje koje priznaju trojno državljanstvo, a među njima su Argentina, Italija, Švajcarska, Švedska i Austrija. Međutim, u tim zemljama postoje određena pravila koja se odnose na sticanje i održavanje trojnog državljanstva, a ona se razlikuju od zemlje do zemlje.

Trojno državljanstvo može biti prednost u nekim situacijama, kao što je putovanje bez ograničenja i bez potrebe za vizama u različite zemlje, pravo na rad i život u tri zemlje, pristup zdravstvenim uslugama i socijalnim davanjima u tri zemlje, itd. Međutim, isto tako postoje i određeni izazovi i obaveze koje se odnose na održavanje trojnog državljanstva, kao što su plaćanje poreza u različitim zemljama, pridržavanje vojnih obaveza, itd.

Važno je napomenuti da trojno državljanstvo može biti ograničeno u nekim situacijama, kao što je konflikt između država ili ako postoje zakoni koji zabranjuju višestruka državljanstva. Zbog toga je važno da se pojedinac informiše o zakonima državljanstva u zemljama u kojima je državljanin ili u kojima želi da stekne drugo državljanstvo.

Bosansko drzavljanstvo na osnovu roditelja

Sticanje BiH državljanstva poreklom (na osnovu Vaših roditelja) – po osnovu starog Zakona o državljanstvu BiH i dalje važećeg, a zavisno od trenutka rođenja podnosioca zahteva za sticanje državljanstva BiH:

Zakon o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine (“Službeni list Republike Bosne i Hercegovine”, 18/92, 11/93, 27/93, 13/94, 15/94 i 26/96 – prečišćen tekst) – koji se koristiti i danas, a odnosi se na trenutak rođenja podnosioca zahteva za državljanstvo BiH, sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine je određeno na sledeći način:

Član 4: Poreklom stiče državljanstvo Bosne i Hercegovine dete:
1) čija su oba roditelja u čašu rođenja djeteta državljani BiH,
2) čiji je jedan roditelj u času rođenja djeteta državljanin BiH, a dijete je rođeno u BiH,
3) čiji je jedan roditelj u času rođenja deteta državljanin BiH, drugi je lice bez državljanstva, a dijete je rođeno u inostranstvu,
4) čiji je jedan roditelj u času rođenja djeteta državljanin BiH, drugi je bio državljanin bivše SFRJ, a dijete je rođeno u inostranstvu.
Poreklom stiče državljnstvo BiH i dete stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga prema odredbama međunaronog prava usvojili državljani BiH sa učinkom potpunog usvojenja.

Član 5: Dete rođeno u inostranstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta državljanih BiH, poreklom stiče državljanstvo BiH ako do navršene 23 godine života bude prijavljeno radi upisa kao državljanin BiH kod nadležnog organa u BiH ili u inostranstvu ili ako duže boravi u BiH radi vaspitanja ili školovanja.
Dete rođeno u inostranstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta državljanin BiH, stiče državljanstvo BiH iako ne ispunjava neki od uslova iz stava 1. ovog člana, ako bi ostalo bez državljanstva.

Bosanski pasoši

Slovacko drzavljanstvo

Državljanstvo Republike Slovenije po rodu dobije dete:

  1. ako su u trenutku njegovog rođenja otac i majka državljani Republike Slovenije
  2. ako je u trenutku njegovog rođenja jedan od roditelja državljanin Republike Slovenije, a dete je rođeno u Republici Sloveniji
  3. ako je u trenutku njegovog rođenja jedan od roditelja državljanin Republike Slovenije, drugi je nepoznat ili je nepoznatog državljanstva, a dete je rođeno van Slovenije

U primeru 1. i 3. tačke potrebno je o rođenju djeteta obavijestiti upravnu enotu, u primeru 3, tačke je državljanstvo Republike Slovenije automatski upisano prilikom upisa deteta u matični registar. Prijavu za naknadni upis rođenja u matični registar moguće je podneti preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Slovenije.

Proglašavanje

U inostranstvu rođeno dete, čiji je jedan od roditelja u trenutku detetovog rođenja državljanin Republike Slovenije, a drugi je strani državljanin, dobije državljanstvo Republike Slovenije po rodu ako se do napunjene 18. godine starosti izjasni kao državljanin Republike Slovenije ili ako se do napunjene 18. godine starosti stalno naseli u Republiku Sloveniju sa roditeljem koji je državljanin Republike Slovenije. Dijete proglasi onaj roditelj koji je državljanin Republike Slovenije.

Osoba starija od 18 godina može dobiti državljanstvo Republike Slovenije ako do napunjene 36. godine starosti da izjavu da se izjašnjava kao državljanin Republike Slovenije, ako ispunjava sljedeće uslove:

  • da je od njenog rođenja do date izjave jedan od roditelja državljanin Republike Slovenije odnosno da je bio državljanin Republike Slovenije do smrti, u primjeru da je umro prije davanja izjave
  • da joj nakon napunjene 18. godine starosti državljanstvo Republike Slovenije nije oduzeto ili da se osoba nakon napunjene 18. godine starosti državljanstva nije odrekla

Izjavu o proglašavanju je moguće dati na svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Slovenije, Ministarstvu unutrašnjih poslova Slovenije ili na svakoj upravnoj enoti.

Utvrđivanje državljanstva

Osoba koja misli da je državljanin Republike Slovenije, a njeno državljanstvo nije upisano u matičnom registru, može predati zahtev za utvrđivanje njenog državljanstva. Upravna enota ima obavezu na prijavu osobe izdati zvaničnu odluku.
Prijavu za utvrđivanje državljanstva je moguće uložiti kod svih diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Slovenije ili na upravnim enotama.

Postupak dobijanja državljanstva po vanrednoj naturalizaciji

Dobijanje državljanstva Republike Slovenije po vanrednoj naturalizaciji je moguće ukoliko to iz nacionalnih razloga koristi državi Republici Sloveniji. Poslednjom promenom Zakona o državljanstvu Republike Slovenije u decembru 2006. godine je zakon omogućio osobama, koje ostvaruju nacionalne razloge, dobijanje državljanstva pod olakšanim uslovima. Pa je ukinut uslov osiguranih sredstava za preživljavanje, ali je osoba dužna priložiti dokaz o plaćenim porezima ukoliko je dužna plaćati poreze u Republici Sloveniji.

Vanredna naturalizacija iz nacionalnih razloga je moguća ako je podnosilac slovenački iseljenik odnosno njegov potomak do četvrtog kolena u ravnom redu ili pripadnik autohtone slovenačke nacionalne grupe u pograničnom području, koji iskaže aktivnu vezu sa Republikom Slovenijom odnosno aktivno višegodišnje djelovanje u slovenačkim društvima, školama slovenačkog jezika, slovenačkim iseljeničkim ili manjinskim organizacijama (ili je bio otpušten iz slovenačkog državljanstva iz razumnih razloga i ponovo moli za prijem u slovenačko državljanstvo).

Obrazac se može dobiti i na svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Slovenije, na Ministarstvu unutrašnjih poslova ili upravnim enotama, gdje je moguće i predati ispunjen formular, zajedno sa svim priloženim dokazima. Za podnošenje zahtjeva za dobijanje državljanstva po vanrednoj naturalizaciji nema starosnih ograničenja.

Kako dobiti bosansko drzavljanstvo?

Bosansko državljanstvo

Da bi neko stekao bosansko državljanstvo, mora zadovoljiti određene uslove propisane Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine. U osnovi, postoje tri načina da se stekne bosansko državljanstvo:

  1. Prirodno sticanje državljanstva – Osobe koje su rođene u Bosni i Hercegovini, ili imaju jednog roditelja koji je bio državljanin Bosne i Hercegovine u vreme njihovog rođenja, automatski stiču bosansko državljanstvo.
  2. Sticanje državljanstva putem prijave – Osobe koje nisu rođene u Bosni i Hercegovini, ali imaju neki drugi kvalifikovani odnos sa Bosnom i Hercegovinom, mogu podneti zahtev za sticanje bosanskog državljanstva. Ovaj proces zahteva da osoba ima stalni boravak u Bosni i Hercegovini, te da ispunjava druge kvalifikacije, kao što su znanje jezika i poznavanje kulture zemlje.
  3. Sticanje državljanstva putem prirodnog spajanja – Osobe koje su u braku sa državljaninom Bosne i Hercegovine mogu dobiti bosansko državljanstvo nakon određenog vremenskog perioda. Međutim, ova opcija se primenjuje samo u određenim slučajevima, kao što je kada se bračni drugovi susretnu van zemlje i ne mogu da žive zajedno zbog različitih zakona o imigraciji.

Važno je napomenuti da postoje i određene administrativne takse i dokumenti koji su potrebni prilikom podnošenja zahteva za sticanje bosanskog državljanstva. Za detaljnije informacije o tome kako dobiti bosansko državljanstvo i koje su tačne uslove za sticanje državljanstva, preporučuje se kontaktiranje nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, kao što je Ministarstvo civilnih poslova ili Ambasada Bosne i Hercegovine u zemlji gde pojedinac živi.

Zivotopis za drzavljanstvo

Zahtev za sticanje državljanstva može zahtevati i priložiti životopis koji bi sadržavao sledeće informacije:

  1. Lični podaci – Ime, prezime, datum rođenja, mesto rođenja, državljanstvo koje se trenutno poseduje, kontakt podaci (adresa, telefon, e-mail).
  2. Obrazovanje – Naziv obrazovne ustanove, stepen obrazovanja, datum sticanja stepena obrazovanja.
  3. Radno iskustvo – Naziv poslodavca, pozicija, dužnost, period rada.
  4. Jezici – Poznavanje jezika (bosanski, hrvatski, srpski) koji se govore u Bosni i Hercegovini i drugi jezici koje osoba govori.
  5. Porodične veze – Imena i prezimena supružnika, dece i drugih članova porodice.
  6. Boravak u Bosni i Hercegovini – Periodi boravka u Bosni i Hercegovini, razlozi boravka, adresa boravka.
  7. Ostale informacije – Sve druge informacije koje osoba smatra relevantnim za zahtev za sticanje državljanstva.

Važno je napomenuti da je životopis samo jedan od dokumenata koji se obično zahteva prilikom podnošenja zahteva za sticanje državljanstva. Uz životopis, obično se prilažu i drugi dokumenti kao što su rodnim listovi, uverenja o prebivalištu, pasoši i slično. Sve informacije koje se navode u životopisu i drugim dokumentima treba da budu tačne i proverljive.

Odricanje od državljanstva

Održavanje državljanstva može biti povezano sa određenim obavezama i obvezama prema državi. Neki ljudi, iz različitih razloga, mogu želeti da odustanu od svojih državljanstava. Ovo se naziva odricanje od državljanstva.

Postupak za odricanje od državljanstva može varirati od države do države, ali uglavnom uključuje podnošenje zvaničnog zahteva i ispunjavanje određenih uslova. U nekim slučajevima, odricanje od državljanstva može biti moguće samo ako osoba ima drugo državljanstvo.

U mnogim zemljama, osoba koja se odriče državljanstva obično mora da dokaže da će imati drugo državljanstvo ili da će moći legalno boraviti u drugoj zemlji. Osim toga, u nekim zemljama, osoba koja se odriče državljanstva mora da plati naknadu ili porez, a može se zahtevati i da ima minimalni nivo znanja jezika.

Važno je napomenuti da odricanje od državljanstva može imati ozbiljne posledice, uključujući gubitak prava na boravak i rad u zemlji koja se napušta, kao i gubitak pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama. Stoga je važno dobro razmisliti pre nego što se odlučite na ovaj korak i konsultovati se sa stručnjacima za državljanstvo kako bi se razumeli svi rizici i posledice ovog postupka.

uverenje

Ukoliko posedujete antikvitete koje bi želeli da prodate po najboljim cenama otkupa u Beogradu, možete pogledati koje sve predmete otkupljujemo na : OTKUPLJUJEMO – Antikvarnica Beograd – Belgrade Antiques.