Razglednica

Razglednica je ilustrovana dopisna karta

Razglednica je ilustrovana dopisna karta. To je slika (fotografija, crtež i slično) štampana na kartonu, namenjena slanju poštom, bez koverta. Najčešće je formata 14 x 9 cm (4 x 6 inča). Na njenoj poleđini stoji rubrika za adresu primaoca i prostor za saopštenje.

Razglednica je obično pravougaoni komad debljeg papira ili tanjeg kartona namenjen za pisanje i slanje poštom bez koverte. Na prednjoj strani je odštampan motiv (najčešće umetničko delo, fotografija i crtež), a na poleđini je prostor za obraćanje i ispisana poruka primaocu.

1869. Austrija je izdala prve razglednice na svetu. Usavršena tehnika reprodukcije i razvoj fotografije doprineli su razvoju industrijske proizvodnje razglednica u 20. veku. Umetničke reprodukcije, pejzaži, a posebno slike gradova kao turistički suveniri postali su predmet sakupljanja. Krajem 20. veka, dnevno se slalo preko 4 miliona razglednica širom sveta.

Američka poštanska služba definiše razglednicu kao pravougaoni papir sa najmanjim dimenzijama 127 x 89 mm, debljine 0,18 mm i najvećim dimenzijama 108 x 152 mm, debljine 0,4 mm. Međutim, neke razglednice odstupaju od toga, pa postoje i kvadratne i okrugle razglednice, razglednice nepravilnog oblika itd. Obično se za razglednicu plaća manja poštarina nego za pismo. Postoje razglednice kojima nije potrebna poštanska marka i zovu se razglednice. Razglednice najčešće štampaju privatne kompanije ili organizacije, za razliku od razglednica koje štampa pošta.

Proučavanje i sakupljanje razglednica naziva se deltiologija. U Sjedinjenim Državama kolekcionarstvo je treći najpopularniji hobi posle numizmatike i filatelije.

Postcrossing je onlajn projekat za razmenu razglednica sa drugim ljudima iz celog sveta. Svaki korisnik koji pošalje jednu ili više razglednica drugom korisniku u svetu (adrese se dobijaju slučajnim računarskim odabirom) takođe će dobiti onoliko razglednica koliko je poslao, od drugog korisnika.

Rzglednica

Istorija

Za razliku od dopisnica, koje izdaje samo pošta, razglednice su od početka bile rezultat privatne inicijative. Prve razglednice se razlikuju od današnjih po tome što je njihova poleđina bila isključivo predviđena za adresu. Adresa je obično stajala u njenom donjem levom uglu. Prednja strana, delom je sadržala sliku i odštampani natpis, a manji deo je bio predviđen za pisana saopštenja ili samo potpis pošiljaoca. Vremenom je to promenjeno, pa je slika zauzela čitavu prednju stranu, što je zatim uslovilo promenu izgleda poleđine, koja je podeljena na prostor za saopštenje i prostor za adresu primaoca.

Postoji mogućnost da je prvu ilustrovanu dopisnicu, odnosno razglednicu, u bakrorezu, izdalo u Beču 1870. godine uredništvo časopisa „Zmaj“. Na predlog Petra Manojlovića vojnog kartografa, austrougarskog lajtanta (poručnika). Smatra se da je sam Joca Marjanović, član redakcije „Zmaj“, ilustrovao razglednice i slao ih prijateljima. Međutim, od tih razglednica je očuvana samo jedna fotokopija.

Petar Manojlović, je 19. maja 1871. iz redakcije lista „Zmaj” u Beču poslao svom stricu, advokatu Demetru Manojloviću u Sombor, prvu štampanu razglednicu, u formatu dopisnice, na kartonu, izdatu u Beču 1870. u tehnici bakroreza, po tipografiji R. Fon Valdhajma (nem. Rudolph von Waldheim).

Ispod su pogledi, levo Carigrad, desno Moskva i u sredini more, na kome se nalaze jedrenjaci, brodovi i parobrod na točkovima sa natpisom „Srbija“. Na obalama stoje ljudi i gledaju u parobrod.[3] Pretpostavlja se da je autor crtežom želeo da izrazi tada popularnu ideju panslavizma. Kada je razglednica stigla na odredište, primaoca je ne samo iznenadila, već i uplašila, pa je on, misleći da je u pitanju politička poruka, odbio da je primi i napisao u donjem delu leđa: „Neću imati šta da radim sa zmajem – ne prihvata se!”, zbog čega je razglednica vraćena u Beč.

Ajfelov toranj na razglednici

Prema nekim autorima, pojavljivanje prve razglednice, na kojoj je predstavljena Ajfelov toranj, vezuje se za Parisku izložbu 1889. godine. Mogle su se slati sa vrha ove zgrade, što je bila prava atrakcija.

Drugi, međutim, smatraju da su prve moderne razglednice nastale u Francusko-pruskom ratu 1870. godine.

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 19. veka razglednice su postale fotografski hit. Fotografije gradova i pejzaža, koje su se pojavile kao prva ilustrovana dopisnica, veoma su značajne. Mnogi gradovi nemaju starije podatke od takvih razglednica.

Razglednice se umnožavaju visokom, ravnom i dubokom štampom, te štamparskim tehnikama u litografiji, hromolitografiji, autotipi, svetloštampi. Najdominantnija tehnika bila je laka štamparska tehnika (lichtdruk, kolotipija). Razglednice se izrađuju u monohromatskoj (crno-beloj ili zelenoj, plavoj, braon boji) iu boji. Postoje i razglednice duplirane fotografskim postupkom, koji je pre Drugog svetskog rata postao veoma dominantna tehnika umnožavanja razglednica.

Pored standardne pravougaone forme štampane su i spajane razglednice, po dve do četiri u nizu, sa unikatnim motivom, najčešće pejzažom, ili su bile poput harmonike, sastavljene od više različito oslikanih delova. Bile su i uvezane u blokove ili presavijene kao mapa sa naslovom na koricama, kao mala knjiga.

Usavršena tehnika reprodukcije i razvoj fotografije doprineli su razvoju industrijske proizvodnje razglednica u 20. veku. Krajem 20. veka, više od 4.000.000 gladovalo se širom sveta dnevno.

Srbija

Prvu seriju razglednica u Srbiji objavila je 1895. godine Knjižara Velimir Valožić iz Beograda. Štampane su u Minhenu, tehnikom hromolitografije. Serijal se sastojao od tri motiva: „Pogled sa Save na Kalemegdan” (Beogradska panorama), „Pozorište” (Narodno pozorište sa spomenikom knezu Mihailu) i „Novi dvor” (danas Stari dvor). Na nekima je pisalo „Pozdrav iz Beograda”, a na drugima „Srećnu Novu godinu želi vam Knjižara Velimir Valožić”.

Sledeće godine objavljena je serija sa slikama 16 gradova u Srbiji: Beograd, Niš, Kragujevac, Negotin, Pirot, Smederevo, Ćuprija, Šabac, Požarevac, Knjaževac… Autor ove prve serije razglednica bio je Vladislav Titelbah, i autor fotografija, prema kojima su razglednice koje je izradio dvorski fotograf Milan Jovanović. Ove serije razglednica predstavljaju pravu retkost, a posebno su vredne one razglednice koje su putovale sa ispravnim poštanskim žigom i jasno odštampanim poštanskim žigom. Najstarija sačuvana razglednica sa motivima iz Beograda poslata je krajem 1885. godine knjižari A. Petrović u Čačku, kao čestitka za 1896. godinu.

Pošto su razglednice izdavala privatna lica, ministar narodne privrede, upravnik pošte Teodor Stefanović Vilovski izdao je 16. maja 1897. godine Obaveštenje svim poštanskim i telegrafskim stanicama. Po kome je privatnim licima dozvoljeno da izrađuju dopisne karte, prema propisima. Kojim je utvrđen kvalitet, debljina papira, dimenzije (9 x 14 cm), izgled, način plaćanja i prodaja razglednica. Pravilnikom je precizirana samo adresna strana razglednice, dok je „revers“ bila namenjena oglasima, prepuštenim slobodnom izboru izdavača, uz određena cenzurna ograničenja. Oglas je stupio na snagu 1. juna 1897. Na prednjoj strani, uz vizuelne motive, bio je prostor za objave. Do 1905. vizuelne predstave nisu zauzimale više od dve trećine prostora.

Savremeni izgled razglenice u Srbiji zvanično je uveden kada je, na osnovu Naredbe ministra građevina, objavljeno Obaveštenje od 2. marta 1906. godine, koje je upravnik pošte M. P. Jovanović poslao svim poštanskim i telegrafskim stanicama.

Otkup razglednica

Otkup razglednica predstavlja proces u kojem se razglednice koje su već u posedu jedne osobe prodaju drugoj osobi ili kolekcionaru. Ova aktivnost je veoma popularna među kolekcionarima razglednica, koji žele da prošire svoje kolekcije ili pronađu specifične razglednice koje su im potrebne.

Postoji nekoliko načina na koje se može obaviti otkup razglednica. Evo nekoliko koraka koji su uobičajeni u ovom procesu:

  1. Procena: Kada želite da prodate svoje razglednice, prvi korak je da ih procenite. Proučite svaku razglednicu i ocenite njihovu retkost, starost, stanje i druge faktore koji mogu uticati na njihovu vrednost. Ovo će vam pomoći da dobijete realnu predstavu o tome koliko vaše razglednice mogu vredeti.
  2. Pronalaženje otkupljivača: Nakon procene, trebate pronaći otkupljivača razglednica. Možete istražiti lokalne antikvarnice, kolekcionarske sajmove, online platforme ili kontakte kolekcionara kako biste pronašli potencijalne kupce. Takođe je dobro istražiti cene razglednica sličnih vrsta i uslova kako biste bili sigurni da dobijate pravi iznos za svoje razglednice.
  3. Dogovor o ceni: Kada pronađete zainteresovanu stranu, trebate se dogovoriti o ceni. Ovo uključuje pregovaranje o ceni koja će biti prihvatljiva i za vas i za kupca. Vrednost razglednica može varirati u zavisnosti od različitih faktora, uključujući njihovu retkost, starost, temu, umetničku vrednost i stanje. Budite otvoreni za pregovore kako biste postigli pravi dogovor.
  4. Prodaja i isplata: Kada se postigne dogovor o ceni, sledi prodaja razglednica. Otkupljivač će vam platiti dogovoreni iznos, a vi ćete preneti razglednice na njega. Važno je da obe strane budu zadovoljne transakcijom i da se pridržavaju dogovorenih uslova plaćanja i isporuke.

Važno je napomenuti da se vrednost razglednica može menjati tokom vremena i da postoji velika varijacija u cenama koje kupci mogu ponuditi. Ako niste zadovoljni ponudom koju dobijete, uvek možete istražiti druge opcije ili sačekati povoljniji trenutak za prodaju.

Ukoliko ste kolekcionar koji želi da kupi razglednice, postupak je sličan.

Razglednica

Prodaja starih razglednica

Prodaja starih razglednica može biti izuzetno uzbudljiva i zanimljiva aktivnost, posebno za one koji uživaju u kolekcionarstvu ili antikvitetima. Evo nekoliko dodatnih informacija o prodaji starih razglednica:

  1. Istraživanje tržišta: Pre nego što krenete u prodaju starih razglednica, važno je da se detaljno informišete o trenutnom stanju tržišta. Istražite online platforme, aukcije, antikvarnice i specijalizovane prodavnice kako biste saznali koje vrste razglednica su trenutno najtraženije i koje cene se postižu za njih. Ovo će vam pomoći da steknete bolji uvid u vrednost vaše kolekcije i postavite realistične cene.
  2. Kvalitetno fotografisanje: Kako biste privukli potencijalne kupce, važno je napraviti visokokvalitetne fotografije razglednica. Koristite dobro osvetljenje i jasne pozadine kako biste istakli detalje i stanje razglednica. Fotografije trebaju biti oštre i jasne kako bi potencijalni kupci mogli da pregledaju razglednice pre nego što se odluče na kupovinu.
  3. Opisivanje razglednica: Pored fotografija, detaljan opis svake razglednice je veoma važan. Navedite sve relevantne informacije kao što su: godina izdanja, tema, stanje, retkost, izdavač i bilo koje druge posebne karakteristike. Ovo će pomoći potencijalnim kupcima da bolje razumeju vrednost i atraktivnost razglednice.
  4. Izbor prodajnih kanala: Postoji mnogo različitih kanala putem kojih možete prodati stare razglednice. Online platforme kao što su aukcijski sajtovi, specijalizovane prodavnice ili društvene mreže mogu biti odličan način da se povežete sa potencijalnim kupcima širom sveta. Takođe, lokalne antikvarnice ili sajmovi antikviteta mogu biti dobra mesta za prodaju razglednica.
  5. Cena i pregovori: Kada postavljate cenu razglednica, trebate biti realistični i uzeti u obzir njihovu vrednost na tržištu. Budite spremni za pregovore i otvoreni za pregovaranje o ceni sa zainteresovanim kupcima. Neophodno je da obe strane budu zadovoljne postignutim dogovorom kako bi prodaja bila uspešna.
  6. Sigurnost i dostava: Kada se postigne dogovor sa kupcem, važno je obezbediti sigurnu dostavu razglednica.

Značaj razglednica

Razglednice se štampaju, u serijama, različitim tehnikama štampe ili fotografisanja i distribuiraju putem savremenih komunikacionih sistema. Oni pripadaju grupi masovnih medija u kojima je vizuelni nivo komunikacije od početka bio podjednako važan kao i tekstualni.

Razglednice sa pažljivo odabranim motivima i danas predstavljaju izuzetno vrednu dokumentarnu građu. Stare razglednice mogu poslužiti kao istorijski izvor za proučavanje prošlosti, kako zbog svog umetničkog materijala, koji svedoči o vremenu u kome su nastale, tako i zbog informacija koje nose na poleđini, a koje takođe mogu biti predmet različitih studija. Neke teme za proučavanje mogu biti:

  • vizuelna antropologija
  • geomorfološke promene
  • masovne komunikacije i njihova uloga u propagandi i masovnoj kulturi

Razglednice imaju značajan istorijski, kulturni i emocionalni značaj. One služe kao sredstvo za slanje poruka i deljenje uspomena sa voljenima. Razglednice prikazuju različite lokalitete, znamenitosti, kulture i tradicije, pružajući uvid u istorijske trenutke i čuvajući kulturno nasleđe. One su dragoceni istorijski dokumenti koji dokumentuju život i društvo iz prošlih vremena.

Razglednice takođe imaju veliku vrednost za kolekcionare, koji cene njihovu retkost, umetničku vrednost, starost ili tematiku. Takođe, razglednice imaju ulogu u promovisanju destinacija i turizmu, privlačeći turiste i pružajući im vizuelni uvid u ono što mogu očekivati. Ukratko, razglednice su važan deo naše kulture i predstavljaju dragocene artefakte koji prenose poruke, čuvaju uspomene, dokumentuju istoriju i obogaćuju kolekcionarstvo.

Razglednice

Proučavanje i sakupljanje razglednica

Pored osnovne upotrebe, od samog njenog pojavljivanja, razglednica je kolekcionarski predmet. Umetničke reprodukcije, pejzaži, a naročito slike gradova kao turistički suveniri postali su predmet kolekcionarstva. Relativno mlada disciplina proučavanja i muzejske obrade razglednica, tek u novije vreme je dobila naziv deltiologija prema grčkoj reči „deltos”, koja označava malu glinenu pločicu za pisanje. Deltiologija je i oblast kolekcionarstva, koja se bavi sakupljanjem starih razglednica. U Sjedinjenim Američkim Državama, to je treći hobi po broju kolekcionara posle numizmatike i filatelije.

Zanimljiva je i skorija pojava „postkrosinga“. Ovaj projekat je pokrenut 2005. godine, sa idejom da se povežu ljudi slanjem i primanjem razglednica. Do 2008. dostignut prvi milion razmenjenih razglednica.

Deltiologija

Deltiologija je disciplina koja se bavi proučavanjem, sakupljanjem i klasifikacijom razglednica. Termin „deltiologija“ potiče od grčke reči „deltion“, što znači „mala ploča“ ili „list papira“, i „logos“, što se prevodi kao „nauka“ ili „proučavanje“. Deltiolozi su ljudi koji se posvećuju istraživanju razglednica i njihovom sakupljanju.

Deltiologija obuhvata različite aspekte kao što su istorija razglednica, njihovi umetnički stilovi, teme, izdavači, tehnike štampe, retkost, vrednost i mnoge druge karakteristike. Deltiolozi mogu proučavati razvoj razglednica kroz vreme, različite regionalne stilove ili se fokusirati na određene teme, kao što su razglednice sa pejzažima, znamenitostima, putovanjima, vojnim motivima ili političkim događajima.

Deltiologija takođe uključuje klasifikaciju razglednica i izgradnju specijalizovanih kolekcija. Deltiolozi mogu koristiti različite metode za organizovanje i kategorizaciju svojih razglednica, kao što su sistematski pregledavanje po temama, geografskim lokacijama, izdavačima ili vremenskim periodima.

Deltiologija je više od samog sakupljanja razglednica. Ona podrazumeva proučavanje konteksta u kojem su razglednice stvorene, tumačenje umetničkih elemenata na njima, otkrivanje istorijskih i kulturnih informacija koje mogu biti zabeležene na razglednicama, kao i razumevanje njihove vrednosti kao kolekcionarskih objekata.

Deltiologija je stvorila zajednice zaljubljenika u razglednice širom sveta, gde se ljudi okupljaju kako bi delili svoje kolekcije, razmenjivali razglednice, diskutovali o novim otkrićima i otkrivali nove aspekte ove fascinantne forme vizuelne komunikacije.

Teme razglednica

Teme razglednica mogu biti raznolike, ali neke od najčešćih tema su topografske razglednice koje prikazuju pejzaže i gradove. Ove razglednice su popularne jer pružaju vizuelni uvid u različite geografske lokacije i njihovu lepotu. Pejzažne razglednice mogu prikazivati prirodne lepote kao što su planine, jezera, plaže ili šume, dok gradski pejzaži prikazuju urbane scene, arhitekturu i znamenitosti gradova.

Druga uobičajena tema razglednica su javna zdanja, poput sedišta najznačajnijih nacionalnih institucija. Ove razglednice mogu prikazivati upravne, obrazovne, kulturne, privredne, finansijske, verske ili vojne institucije. One pružaju uvid u značajne građevine koje predstavljaju nacionalnu ili regionalnu važnost.

Razglednice često prikazuju i javne svečanosti, kao što su parade, festivali, koncerti ili sportski događaji. Ove razglednice beleže posebne trenutke i atmosferu tih događaja, hvatajući duh i energiju koji su prisutni tokom njih.

Značajni istorijski događaji često su tema razglednica. Ove razglednice mogu prikazivati bitne trenutke iz prošlosti, poput potpisivanja važnih sporazuma, političkih događaja, revolucija ili proslava nacionalnih praznika. One su svedoci i dokumenti istorijskih trenutaka.

Ratne scene su još jedna tema koja se može naći na razglednicama. One mogu prikazivati vojne akcije, vojnike u akciji ili ratne spomenike. Ove razglednice mogu imati i propagandnu ili patriotsku svrhu.

Portreti su takođe česta tema razglednica. To mogu biti portreti poznatih ličnosti, umetnika, političara, kraljeva ili kraljica, koji su često popularni među kolekcionarima.

Reklame takođe mogu biti tema razglednica. One promovišu proizvode, usluge ili turističke destinacije, pružajući marketinšku platformu za različite brendove.

Zaključak

Razglednice imaju posebno mesto u našoj kulturi i predstavljaju dragocene artefakte koji prenose poruke, čuvaju uspomene, dokumentuju istoriju i obogaćuju kolekcionarstvo. Njihova značajnost leži u tome što omogućavaju prenos poruka i uspomena, pružaju uvid u različite lokalitete, znamenitosti, kulture i tradicije, čuvaju istorijske trenutke, arhiviraju dokumentaciju, predstavljaju vredne objekte za kolekcionare i promovišu destinacije.

Proučavanje razglednica kao nauka (deltiologija) omogućava nam da dublje razumemo njihovu istoriju, umetničke stilove, teme, izdavače i druge karakteristike. Sakupljanje razglednica donosi radost i zadovoljstvo kolekcionarima, dok istovremeno očuva i čuva ove vredne istorijske i kulturne artefakte za buduće generacije.

Razglednice nas povezuju sa prošlošću, dajući nam uvid u svet koji je nekada bio, ali i održavajući vezu između ljudi i mesta. Bez obzira na temu, razglednice ostaju jedinstvena forma vizuelne komunikacije koja nas inspiriše, oduševljava i podstiče na istraživanje sveta koji nas okružuje.

Razglednica

Ukoliko posedujete stare razglednice i dopisne karte koje želite da prodate, možete pogledati koje sve predmete otkupljujemo na : OTKUPLJUJEMO – Antikvarnica Beograd – Belgrade Antiques.