Karađorđeva zvezda

Karađorđeva zvezda odlikovanje za zasluge prema kralju i otadžbini

Karađorđeva zvezda je orden Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije kojim su odlikovana lica za zasluge prema kralju i otadžbini, u miru i ratu. Ustanovljen je 1. januara 1904. godine kao uspomena na stogodišnjicu Prvog srpskog ustanka pod Karađorđevim vođstvom. Orden je sa mačevima ili bez mačeva.

Karađorđeva zvezda vojnički orden ustanovljen je 28. maja 1915. godine. Dobijali su ga samo vojnici i borci podoficiri. Vojničkom varijantom Karađorđeve zvezde s mačevima odlikovano je 3417 lica. Ovaj vid odlikovanja uživao je naročita prava u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ali se nije dodeljivao nakon 1945. godine, dok se u inostranim odnosima računao kao 36. odlikovanje SFRJ, po redosledu važnosti.

Karađorđeva zvezda

Orden Karađorđeve zvezde Republike Srbije

Republika Srbija je ponovo uspostavila orden 2010. godine. Kada je Narodna skupština usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o odlikovanjima Republike Srbije. Karađorđeva zvezda se u Zakonu navodi u Članu 8 (stav 3). Prema tom Zakonu Orden Karađorđeve zvezde ima tri stepena. Dodeljuje se za naročite zasluge i uspehe u predstavljanju države i njenih građana. Od kako je ponovo uveden orden 2010. godine, prva osoba koja je dobila Ukazom Predsednika Republike Srbije o odlikovanjima povodom Dana državnosti Republike 2012. godine, srpski je teniser Novak Đoković.

Karađorđeva zvezda Republike Srbije izrađena je po idejnom rešenju akademskog vajara Miroljuba Stamenkovića, redovnog profesora Fakulteta za primenjenu umetnost na predmetu Primenjeno vajarstvo.

Karađorđeva zvezda – Izgled ordena 1904-1945

Karađorđeva zvezda je imala oblik belog emajliranog krsta, čiji su kraci završeni lučno, a isto se tako kraci u luku sužavaju ka mestu ukrštanja. Između krakova krsta pričvršćeni su zlatni zraci. Na mestu ukrštanja, na plavoj emajliranoj tablici pričvršćen je crveni grb sa amblemom „Samo sloga Srbina spašava“. Oko ovoga na vencu od belog emajla, napisano je „Za veru i slobodu – 1804“. Na drugoj strani u crvenoj emajliranoj podlozi u zlatu izrađen dvoglavi beli orao, a oko njega na plavom emajlu natpis „Petar I – 1904”. Ceo orden je pričvršćen na zlatnu krunu. Ako je sa mačevima, onda su između krakova krsta ukrštena dva mača.

Karađorđeva zvezda – Vrste ordena 1904-1945

Karađorđeva zvezda je imala 4 reda.

  • Prvi red je imao crvenu lentu, koja se nosila preko desnog ramena na levom boku. Zvezda se nosila na levoj strani grudi.
  • Drugi red se nosio oko vrata, sa zvezdom na levoj strani grudi.
  • Treći red se nosio na vratu.
  • Četvrti red se nosio na rupici drugog dugmeta.

Oficiri koji su imali četvrti red Karađorđeve zvezde sa mačevima, nosili su je svakoga dana na levoj strani grudi. Oni koji su imali više redove nosili su svakoga dana treći red na vratu.

Vojnički orden Karađorđeva zvezda je imao dva reda, srebrni i zlatni, sa ili bez mačeva.

  • Orden Karađorđeve zvezde: 1. red 2. red 3. red 4. red
  • Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima: 1. red 2. red 3. red 4. red
  • Vojnički orden Karađorđeve zvezde: 1. red drugo lice 2. red drugo lice
Karađorđeva zvezda

Karađorđeva zvezda – Istorija

Karađorđeva zvezda je nacionalni je orden Srbije. Osnovao ga je 17. avgusta 1883. godine srpski kralj Milan I kao društvo srpske kulturne elite. Namenjen je da funkcioniše kao nosilac nacionalnog jedinstva i kao sredstvo promocije kulture i umetnosti. Karađorđeva zvezda nosi ime po Karađorđu Petroviću, vođi Prvog srpskog ustanka. Ovaj orden ima više razreda, uključujući Veliki krst, Prvu i drugu klasu. Karađorđeva zvezda se dodeljuje za izuzetan doprinos umetnosti, nauci i unapređenju nacionalne kulture. Kao i za unapređenje prijateljstva i saradnje između nacija.

Za vreme kralja Aleksandra I Karađorđeva zvezda je reorganizovana i njen statut je izmenjen. Orden je takođe bio podeljen na tri klase: Veliki krst, Prvu klasu i drugu klasu. Veliki krst dodeljivan je predstavnicima država, a pojedincima prve i druge klase za izuzetan doprinos umetnosti, nauci i unapređenju nacionalne kulture.

Tokom Drugog svetskog rata, Karađorđeva zvezda je raspuštena od vlade Srbije koju su podržavali nacisti. Međutim, posle rata ga je jugoslovenska vlada ponovo uspostavila, kao nacionalni poredak.

Danas se Karađorđeva zvezda dodeljuje pojedincima za izuzetan doprinos umetnosti, nauci, unapređenju nacionalne kulture, kao i za unapređenje prijateljstva i saradnje među narodima.

Karađorđeva zvezda je orden koji dodeljuje predsednik Srbije, prema predlogu Vlade Srbije. Karađorđeva zvezda se obično dodeljuje na državne praznike, kao što su Dan državnosti i Dan Republike.

Karađorđeva zvezda je nagrada za poznate ličnosti iz različitih oblasti. Poput političara, naučnika, umetnika, sportista. To je i način priznanja za ljude koji su dali značajan doprinos zemlji i društvu.

Ukratko, Karađorđeva zvezda je značajno nacionalno priznanje u Srbiji, koje se dodeljuje za izuzetan doprinos umetnosti, nauci i unapređenju nacionalne kulture. Kao i za unapređenje prijateljstva i saradnje među narodima. To je simbol priznanja i uvažavanja ljudi, koji su svoj život posvetili boljitku zemlje i njenih građana.

Dobitnici Karađorđeve zvezde

Karađorđeva zvezda je orden koji su tokom istorije dobijale, mnoge poznate ličnosti. Među kojima su pojedinci iz različitih oblasti poput političara, naučnika, umetnika, sportista.

Neki od značajnih primalaca uključuju:

  • Nikola Tesla, poznati pronalazač i inženjer elektrotehnike, dobio je orden 1892. godine.
  • Josip Broz Tito, bivši predsednik Jugoslavije, dobio je orden 1948. godine.
  • Majka Tereza, katolička časna sestra i misionarka, dobila je orden 1974. godine za svoj humanitarni rad.
  • Stevan Mokranjac, srpski kompozitor, dobio je orden 1949. godine za doprinose na polju muzike.
  • Vuk Stefanović Karadžić, lingvista i jezički reformator, dobio je orden 1883. godine za rad na normiranju srpskog jezika.
  • Milutin Milanković, srpski geofizičar i matematičar, koji je orden dobio 1941. godine za rad na teoriji klimatskih promena.
  • Ivo Andrić, jugoslovenski pisac, koji je orden dobio 1961. godine za doprinos književnosti.
  • Rajko Mitić, srpski fudbaler i trener, koji je orden dobio 2008. godine za doprinos sportu.
  • Nikola Kolja Pejaković, srpski matematičar, koji je 1999. godine dobio orden za doprinos matematici.
  • Ljuba Tadić, srpski glumac, koji je ovaj orden dobio 2008. godine za doprinos pozorištu i filmu.

Ovaj spisak nije konačan, jer Karađorđevu zvezdu tokom istorije dobile mnoge druge zapažene ličnosti iz raznih oblasti.

Novak Đoković i Karađorđeva zvezda

Novak Đoković, srpski profesionalni teniser, dobio je Orden Karađorđeve zvezde. Orden je dobio 2011. godine za doprinos sportu i uspeh kao profesionalni teniser. Đoković je osvojio brojne grend slem titule. Uključujući Australijan open, Wimbldon i US Open. ATP ga je rangirao kao broj 1 sveta u muškom pojedinačnom tenisu. Smatra se jednim od najvećih tenisera svih vremena.

Karađorđevu zvezdu mu je uručio predsednik Srbije Boris Tadić. Kao priznanje za uspehe kao profesionalnog tenisera i za promociju Srbije na svetskoj sceni. Ova nagrada je važno priznanje za Đokovića i predstavlja način da pokaže priznanje za njegov doprinos zemlji. Kao i veliki uspeh kao profesionalnog sportiste. Karađorđeva zvezda mu je dodeljena kao priznanje za izuzetna dostignuća u oblasti sporta i pozitivan uticaj na imidž Srbije u svetu.

Karađorđeva zvezda

Mit o Karađorđevoj zvezdi

Karađorđeva zvezda je fenomen koji je sazdao sopstveni mit. Taj mit je nadgradio stvarnost, a da je nije kompromitovao. Nema mnogo takvih slučajeva, ni kod Srba, ni oko Srba!

Vremena rata i velikih stradanja imaju svoju ikonografiju. Ta ikonografija je delimično tragična, delimično patetična, delom komemorativna, delom inspirativna. Koja god komponenta da u određenom momentu ima prednost i uvećanu težinu, samo kada su sve prisutne, kada su na okupu. Ta ikonografija poprima karakter transvremenosti i transpersonalnosti od koje se grade mitovi. I koja kao cement povezuje naizgled amorfne i nezavisne elemente i slike, bez kojih nema sanjanja ni u snu ni na javi. Čoveku je potreban san, ljudima je neophodna legenda, nacijama je nasušno nužan mit.

Šta je to „Karađorđeva zvezda“?

Stupivši na presto Srbije 1903. godine, kralj Petar Prvi je po sili funkcije preuzeo i sve simbole, oznake i insignije vrhovne vlasti. Kralj je, između ostalog, i starešina svih ordena, odlikovanja i medalja. Koje dodeljuje zaslužnima u skladu sa prirodom svoga dostojanstva, sa Ustavom, zakonima i statutima svih odličja. Srbija je te godine imala pet ordena:

  • Orden Svetog kneza Lazara,
  • Orden Miloša Velikog,
  • Orden belog orla,
  • Orden Takovskog krsta,
  • Orden Svetog Save.

Prvi među njima bio je, suštinski, individualna insignija vladaoca i njegovog punoletnog prestolonaslednika. Osnovan u jednom stepenu povodom proslave 500. godišnjice boja na Kosovu. Ordeni Miloša Velikog i Takovskog krsta imali su naglašeno dinastički individualitet i konotaciju, te je njihova dodela obustavljena. Mada su odlikovani zadržali svoje privilegije. Pogotovu u slučaju nosilaca Ordena takovskog krsta sa mačevima. Ipak, ni jedno postojeće odličje nije komemorisalo ni Prvi srpski ustanak niti lik i uspomenu Karađorđa. Koga je Njegoš nazvao „Ocem Srbije“. To je ispravljeno prvom prilikom. Pa je već 1. januara 1904. godine, dakle na samom početku jubilarne stogodišnjice podizanja Prvog ustanka, kralj osnovao novo odlikovanje koje je nazvano Ordenom Karađorđeve zvezde. Ono je organizovano u četiri stepena:

  1. stepen (Veliki krst)
  2. stepen (Veliki oficir)
  3. stepen (Komandir) i
  4. stepen (Vitez)

Karađorđeva zvezda – Namena

Karađorđeva zvezda je imala namenu da nagrađuje zasluge „stečene za Kralja i Otadžbinu kako u miru, tako i u ratu“. A u slučaju da se njime odlikuju oficiri za vojne zasluge stečene u ratu, regularnoj insigniji dodavala su se dva ukrštena mača. Uredbom od 15. aprila iste godine propisani su opis, rang i način nošenja insignija. 28. juna Uredba o „davanju Kraljevskog ordena Karađorđeve zvezde“, na osnovu koje je Karađorđeve zvezda dobila jasne karakteristike porodičnog ordena. Jer je odredbama člana 3 predviđeno da pravo na 1. stepen imaju sinovi i braća vladara. A pri krštenju i „Kraljeva muška deca i njihov muški porod“. Orden Karađorđeve zvezde bio je jedino srpsko odličje koje je imalo svoju Krsnu slavu – Svetog Apostola Andreja Prvozvanog!

Karađorđeva zvezda sa mačevima posebno je regulisana Uredbom od 28. maja 1915. godine. Čime je ova grupa i formalno dobila poseban značaj i pravila. I bila proširena novo ustanovljenom kategorijom, „Karađorđeve zvezde sa mačevima vojničkog reda“. Koja se dodeljivala u dva stepena (Zlatna i Srebrna). Ovaj orden su za ratne zasluge mogli dobiti podoficiri, kaplari, značari. Kao i redovi „svih poziva narodne vojske i poslednje odbrane za izvanredno pokazanu ličnu hrabrost i požrtvovanje“.

Tom Uredbom se preciziraju zasluge za koje se može steći Karađorđeva vezda. Oficiri za pokazano junaštvo ili požrtvovanje. Komandiri i komandanti za smelo delo koje su izvršili sa svojim vojnicima i uopšte za vanredne uspehe na bojnom polju. Načelnik Štaba vrhovne komande, Pomoćnik načelnika Štaba i Načelnik Operativnog odeljenja Vrhovne komande. I konačno zastave pešadijskih i konjičkih pukova za izvanredan uspeh i junaštvo koje je puk pokazao u borbi.

Poslednji specifični zakon u Kraljevini Jugoslaviji koji je bio posvećen Ordenu Karađorđeve zvezde.

Šesnaest godina kasnije, donet je i Zakon o pravilima i povlasticama podoficira, kaplara i redova odlikovanih Zlatnim vojničkim ordenom Karađorđeve zvezde sa mačevima. Za osvedočenu hrabrost u ratu 1914. do 1920. godine. Kojim su detaljno uređena, pre svega, administrativna pitanja ostvarivanja prava nosilaca. To je ujedno bio i poslednji specifični zakon u Kraljevini Jugoslaviji, koji je bio posvećen Ordenu Karađorđeve zvezde.

Kako se to desilo?

Odgovor nije jednostavan ni jednoznačan. Orden Karađorđeve zvezde nije ni prvo ni jedino srpsko odličje koje je dodeljivano ratnim herojima. U vremenu vladavine Obrenovića, to je bio Orden Takovskog krsta sa mačevima. U Crnoj Gori, kultno mesto među ratnim odlikovanjima pripada Zlatnoj medalji Obilića. U svetu, slična ili još prominentnija mesta zauzimaju odličja kao što je:

  • Viktorijin krst u Velikoj Britaniji,
  • Orden Sv. Georgija u carskoj Rusiji,
  • Ordeni Gvozdenog krsta i Pour le Merite u negdašnjoj Pruskoj i Nemačkoj,
  • Marije Terezije u Austro-Ugarskoj,
  • Medalje za hrabrost u Italiji,
  • Virtuti militari u Poljskoj itd.

Pa ipak, Karađorđeve zvezde u svesti ljudi, pa i čitave srpske nacije, ima značenje koje Takovski krst usled istorijskih okolnosti nikada nije imao. Pre svega zato što je od samog osnivanja bio posvećen isključivo proslavljanju Drugog srpskog ustanka. Kao događaj koji je doveo do realizacije ograničene srpske samouprave u okviru Osmanskog carstva, uz potpuno zapostavljanje Prvog srpskog ustanka i njegovih veterana. Potom – kada je transformisan u regularni orden – zato što je bio povezan sa ratnim pohodima koji, i pored nesumnjivog istorijskog značaja, nisu mentalno registrovani kao pobednički, pa čak ni kao opštestradalni fenomeni.

Za razliku, Karađorđeva zvezda je odmah stavljena u kontekst pobede u tri konsekutivna rata (Prvi i Drugi balkanski rat i Prvi svetski rat). I ugrađen u sliku slave i ogromnih žrtava koje su ta tri pobednička rata donela narodu. Ta kombinacija stradanja, požrtvovanja po cenu sopstvenog života, i pobedničkog trijumfa, doveli su do epske sakralizacije patriotskog junaštva u onom duhu u kome se klasični ep i mit vazda prožimaju. A to je uzdizanje ličnih vrlina do paradigme ljudskog postojanja uopšte. Jedna od posledica bilo je relativno potiskivanje iz svesti činjenica da Karađorđeva zvezda nije bila samo ratno i vojno odličje. Već i orden za građanske zasluge.

Karađorđeva zvezda

Karađorđeva zvezda i ponos srpskog naroda

Prema rukopisu knjige „Junaci Karađorđeve zvezde u užičkom kraju“, novovaroški junaci su iz deset sela i jedan iz grada:

  • Bela Reka: Dumonjić Mijailo (1894-1975) i Popović V. Branko (1885-1984)
  • Bistrica: Bučevac Arsenije (1885-1954),
  • Božetići: Roljević R. Blagoje (1884 -1943)
  • Bukovik: Popović Vojislav (1890-1951),
  • Burađa: Bogićević B. Momir 1895-1942) i Mandić L. Dragomir
  • Debelja: Radišić Đ. Vukosav, (1884-1945)
  • Draglica: Kutlešić B. Radenko (1884-1933) i Ljubojević I. Bogdan (1889-1929)
  • Drmanovići: Pucarević Vukoman (1891-1944)
  • Jasenovo: Mirosavić M. Milan (1891-1959)
  • Miševići: Bojović P. Petar(1858-1945.)
  • Negbina: Gojgić Radiša (1884-1968)
  • Nova Varoš: Anočić M. Đorđe ( 1886-1941)

Karađorđeva zvezda – Opšte karakteristike

  • Karađorđeva zvezda sadrži belu emajliranu zvezdu sa zlatnom ivicom i centralni medaljon sa grbom. Zvezda je okačena na traku nacionalnih boja Srbije (plave, bele i crvene).
  • Ordenje se u svečanim prilikama nosi oko vrata, a obično se primaocu uručuje na svečanosti u Predsedničkoj palati u Beogradu.
  • Karađorđeva zvezda se ne dodeljuje posthumno.
  • Nagrada se dodeljuje jednom pojedincu ili organizaciji, i ne dodeljuje se ponovo za isto dostignuće ili uslugu.
  • Odlikovanje se dodeljuje godišnje, najčešće početkom godine. Prema preporuci Vlade Srbije i odlukom predsednika.
  • Srbije.
  • Karađorđeva zvezda je veoma cenjena i prestižna nagrada i smatra se velikom čašću dobiti je. Jer odaje priznanje za izuzetan doprinos Srbiji i njenom narodu.
  • Karađorđeva zvezda prvog stepena sastoji se od zvezde, lente i ordenskog znaka – orden se nosi na levoj strani grudi, dok lenta ide preko desnog ramena.
  • Karađorđeva zvezda drugog reda, gotovo identičan ordenski znak nosićete oko vrata, dok se odlikovanje trećeg stepena nosi na levoj strani grudi.

Karađorđeva zvezda – Koliki je broj odlikovanih u današnje vreme?

Broj ordenja i medalja koji se danas dele u Srbiji daleko je manji od onog koji se beležio tokom vladavine Josipa Broza Tita.

U tom periodu se dodeljivalo „više desetina hiljada odlikovanja na godišnjem nivou“. Orden zasluga za narod u nekadašnjoj državi poneo gotovo pola miliona ljudi.

Broj uručenih državnih priznanja u Republici Srbiji je u porastu u poslednjih nekoliko godina.

Bivši predsednik Tomislav Nikolić stavio je potpis na 382 ukaza o odlikovanjima za pet godina na Andrićevom vencu.

Tokom skoro četiri godine predsednikovanja, Vučić je potpisao ukupno 449 ukaza o odlikovanjima. Od čega 173 od početka 2021. godine, sudeći po podacima sa zvaničnog sajta predsedništva.

Međutim, ako se uporedi praksa koja je na snazi u drugim zemljama, brojke koje danas imamo u Srbiji još uvek su „na donjoj ivici“.

Danas imate dve različite Karađorđeve zvezde – jednu dodeljuje predsednik države, a drugi prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević.

Ko je Peter Handke i šta ga veže za Srbiju?

Odluka o dodeljivanju najvišeg državnog priznanja u Republici Srbiji (Karađorđeva zvezda) Peteru Handkeu doneta je februara prošle godine. Orden mu je uručio predsednik Srbije Aleksandar Vučić za vreme prve Handkeovoj posete zemlji, nakon što je dobio Nobelovu nagradu za književnost 2019. godine.

Odluka da austrijski pisac Peter Handke dobije Nobelovu nagradu za književnost, izazvala je pre dve godine veliku pažnju širom sveta. Zbog Handkeovih stavova prema režimu bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića.

Handke je na Miloševićevoj sahrani održao govor, rekavši da „takozvani svet misli da zna sve o Jugoslaviji, Srbiji i Miloševiću“. Prethodno je kritikovao Zapad zbog NATO bombardovanja 1999. godine. Kasnije je postao počasni građanina Beograda i član Srpske akademije nauke i umetnosti.

Mnogi su burno reagovali na vest da je Handke dobio Nobelovu nagradu, uključujući zvaničnike Albanije i Kosova.

Nakon objavljivanja odluke o dodeli ordena Karađorđeva zvezda, predsednik Komisije za odlikovanje Sima Avramović rekao je da je Austrijanac u potpunosti branio „srpsku istinu“ čak i kada bi zbog toga bio osporavan i dovođen u neprijatne situacije.

Od trenutka preuzimanja funkcije predsednika države 2017. godine, Aleksandar Vučić potpisao je ukupno 36 ukaza o dodeljivanju Karađorđeve zvezde, piše na zvaničnom sajtu predsednika republike.

Među laureatima našli su se penzionisani general Vojske Srbije Ljubiša Diković, kao i umetnici Goran Bregović, Momčilo Bajagić Bajaga, Borisav Bora Đorđević, Predrag Gaga Antonijević, Stefan Milenković i Minja Subota.

Priznanje su u novembru prošle godine dobili i lekari, od kojih neki aktuelni i bivši članovi Kriznog štaba, Predrag Kon, Mijomir Pelemiš, Goran Stevanović, Branimir Nestorović, Danica Grujičić, Miodrag Lazić, Branislav Tiodorović i Srđa Janković.

Ukoliko posedujete antikviete ili ordenje koje bi želeli da prodate potražite nas ovde.